OSNOVNA OBILJEŽJA JADRANSKOG MORA
Jadransko je more najsjeverniji zaljev Sredozemnog mora, duboko uvučen između Apeninskog i Balkanskog poluotoka u južnoeuropsko kopno. Od Sredozemnog je mora odijeljeno 70-ak kilometara širokom Otranskim vratima,a obuhvaća nešto manje od 5% ukupne površine Sredozemnog mora. Naziv je dobilo po gradu Adriji (smještenom u blizini ušća rijeke Po u Italiji), koji je imao veliko pomorsko značenje pa su ga starogrčki geografi nazvali po njemu.
Površina Jadranskog mora iznosi 138 595 km2.
Prosječna širina Jadrana iznosi oko 160 kilometara, a dubina 173 metra.
Najveća izmjerena dubina Jadranskog mora nalazi se u njegovoj jugoistočnoj zavali, a iznosi 1 233 metra. Obale Jadranskog mora duge su 3 737 km, a zajedno s otocima 7 867 km.
U Jadranskom je moru 1 233 otoka, otočića, hridi i grebena, od kojih se 1 185 nalazi na teritoriju Republike Hrvatske. Najveći se dio naših otoka pruža paralelno s kopnenim reljefom (osim srednjodalmatinskih otoka), a talav tip obale nazivamo dalmatinski tip obale.
U reljefu podmorja izdvajamo dvije podmorske zavale: sjeverozapadnu i jugoistočnu. Sjeverozapadnu od jugoistočne zavale odvaja Palagruški prag.
Više o Palagruškom pragu i obilježjima Hrvatske doznajte ovdje:
http://www.adriagate.com/hr/hrvatska-mjesto/otok-Palagruza.aspx
http://croland.jimdo.com/foto-album/
http://astrogeo.geoinfo.geof.hr/pelagosa/o_otocju.html
http://hr.wikipedia.org/wiki/Jadransko_more
Jadranska je obala nastala transgresijom, odnosno izdizanjem razine mora oko 100 metara u holocenu (nakon posljednjeg ledenog doba), tj. prije 10 000 godina. Zaključak je da su jadranski otoci ostatci nekadašnjih gora, a kanali među njima nekadašnje riječne doline. Kroz tisućljeća je na reljef dodatno djelovala abrazija i udar valova pa su obale na mnogim mjestima postale strme ili klifovske (klif ili strmac).
Republici Hrvatskoj pripada 5 835 km obala Jadranskog mora s pripadajućim otocima.Od te se dužine 1 777 km ili 30% odnosi na obalu kopna, a nešto više od 4 058 km ili 70% ma pbale otoka, hridi i grebena. Na hrvatskoj se obali nalazi samo jedan veći zaljev, i to između istočne obale poluotoka Istre i kopna. To je Kvarnerski zaljev, čiji se najdublje uvučeni dio u kopno naziva Riječki zaljev.
U videu ispod saznajte nešto više o povijesti Palagruže
Otoci- ima oko 1 185 otoka, hridi i grebena, dok ih je naseljeno 67. Najveći su Cres i Krk, a najnaseljeniji Krk, Korčula, Brač i Hvar, najviši je Brač-Vidova gora (780 m)
PETNAEST NAJVEĆIH HRVATSKIH OTOKA.
| BR. | OTOK | POVRŠINA U km2 | DULJINA OBALE U km | NAJVIŠI VRH U m |
|
1.
|
KRK
|
405,8
|
183,3
|
568
|
|
2.
|
CRES
|
405,8
|
247,7
|
639
|
|
3.
|
BRAČ
|
394,6
|
175,1
|
780
|
|
4.
|
HVAR
|
299,7
|
254,2
|
628
|
|
5.
|
PAG
|
284,6
|
269,2
|
349
|
|
6.
|
KORČULA
|
276,0
|
181,7
|
569
|
|
7.
|
DUGI OTOK
|
114,4
|
170,7
|
337
|
|
8.
|
MLJET
|
100,4
|
131.3
|
513
|
|
9.
|
RAB
|
90,8
|
103,2
|
410
|
|
10.
|
VIS
|
90,3
|
76,6
|
587
|
|
11.
|
LOŠINJ
|
74,7
|
112,2
|
589
|
|
12.
|
PAŠMAN
|
63,3
|
65,3
|
272
|
|
13
|
ŠOLTA
|
59,0
|
73,1
|
236
|
|
14.
|
UGLJAN
|
50,2
|
68,2
|
286
|
|
15.
|
LASTOVO
|
46,9
|
46,4
|
415
|
SVOJSTVA MORA:
-TEMPARATURA: 22-25°C što ima značenje za turizam
-SLANOĆA: prosječna slanost 38% (jug slaniji od sjevera)
-BOJA: "plavi" Jadran-turistička prednost
-PROZIRNOST: prosječna 30m, a najveća 50 m kod Palagruže
GIBANJA MORA:
-MORSKE STRUJE: horizontalno gibanje kao rezultat Zemljine rotacije
-MORSKE MIJENE: plima i oseka 30-90 cm
-VALOVI: rad vjetra, a najveće stvara JUGO-10m, zatim BURA, MAESTRAL I LEBIĆ
HRVATSKI OTOCI- SREDNJI JADRAN
IGRE I ZANIMLJIVOSTI -----> http://www.otkrij-igre.net/igra/392/sunny-lagoon
-----> http://www.otkrij-igre.net/igre/tag/more
-----> http://www.otkrij-igre.net/igra/519/blastwave-lost-at-sea
-----> http://www.otkrij-igre.net/igra/393/dating-in-the-sea
-----> http://jadranskeigre.com/jadranske-igre/opis-igara/
-----> http://www.youtube.com/watch?v=7h3byn9hQ1E